Zašto se hraniti lokalno – Locavore pokret
Dizajn bez naslova 63

Locavore pokret pojavio se 2005. godine s ciljem motivacije zajednica da se hrane lokalno, te daju smjernice i odgovore na pitanje “zašto se hraniti lokalno”. Locavore pokret djeluje novo i moderno, te iako prati neke naizgled nove trendove, rekla bih da je to samo vraćanje na ono staro normalno, prije razvoja tehnologije i globalnog povezivanja cijelog svijeta. Složila bih se da su naši “stari” sasvim dobro funkcionirali u okviru svojih većih ili manjih zajednica, možda su imali malo manji izbor namirnica, ali definitivno su živjeli zdravije i u skladu s prirodom.

Slušajući razne stručnjake i njihove savjete oko zdrave prehrane, mnogi ostaju zbunjeni i u nedoumici. Međutim, nećete pogriješiti odlučite li se za sezonske namirnice kupljene od lokalnih proizvođača. U našoj Brodsko posavskoj županiji, koja obiluje plodnom zemljom i odličnom klimom, može se zaista hraniti raznoliko kupujući samo sezonske namirnice.

Koje su dobrobiti ako kupujemo sezonske namirnice  i zašto se hraniti lokalno?

24

1. Porijeklo

Možete saznati sve o porijeklu, gdje je uzgojena, tko ju uzgaja i na koji način, kad je proizvedena i koji vremenski period je prošla do našeg stola. To su vrlo važni podaci, jer u transportu i samim stajanjem voće i povrće gubi vitamine i minerale.  Osim što hrana koja duži period stoji gubi hranjiva svojstva, treba uzeti u obzir i da treba “preživjeti” dugi transport. Za to se koriste razne kemikalije, vosak i razni premazi, koji štete našem zdravlju. Time se šteti i okolišu, zagađuje se priroda, troše se nepotrebni resursi i radna snaga. Nije rijedak slučaj da hrana koja je proputovala tisuće kilometara bude čak jeftinija od lokalno uzgojenih proizvoda. Možemo naslutiti da se tu najčešće radi o jeftinoj radnoj snazi, često djeci, koji rade u teškim i neljudskim uvjetima.

2. Sezonska hrana ima najveću vrijednost.

Posebno namirnice koje se konzumiraju netom nakon branja. Pored toga većina će se složiti da sezonska hrana ima neprocjenjiv okus naspram namirnica koje su morale biti ubrane nedozrele, da bi izdržale duži period transporta i skladištenja. Čak i ako ste odlučili sami zamrznuti hranu, opet je to bolje učiniti u što kraćem roku nakon branja, ako želite sačuvati što više nutritivnih sastojaka.

34 1

Priroda se sama pobrinula da nam osigura hranu koja nam je potrebna za svaku sezonu. To je još jedan od razloga zašto je dobro hraniti se lokalno.

U proljeće na našem području uspijevaju namirnice koje potiču čišćenje organizma od teške zimske hrane, te visoko vrijedne prepune vitaminima namirnice kao razne salate, zeleno lisnato povrće, špinat, blitva i sl.

U ljeto imamo obilje voća i povrća koje “hlade” organizam jer imaju veći postotak vode, te kalij, elektrolit koje tijelo gubi znojenjem kao jagode, šljive, jabuke, maline, kupine, te tikvice, krastavce, rajčice itd.

U jesen pak priroda nam daje hranu koja nas polako počinje zagrijavati i pripremati za zimu, od raznih kupusarki, gomoljasto povrće, do jesenskog voća, kestena, šipka i sl.

U zimu trebamo više energije da zagrijemo organizam, tako da nam priroda nudi namirnice koje se mogu osušiti kao grahorice, uskladištiti kao krumpir, buče i druge bundeve, te orašaste plodove. Zbog raznih viroza u zimskom periodu potreban nam je veći unos C vitamina, za što nam najbolje pomaže kiseli kupus. Naši stari znali su ili nisu imali drugog izbora, ali očito je bilo ispravno.

3. Savršena hrana je nesavršena

45 1

Ako prihvatimo hraniti se lokalno, prihvatimo i da je zdrava, prirodno uzgojena hrana nesavršenog izgleda i da nema prelakiran izgled, boju i veličinu. S time izbjegavamo nepotrebno bacanje hrane. Voće proizvedeno na prirodan način mora biti različitih veličina, s različitim nedostatcima. Vrlo je glupo izdvajati proizvode koji ne udovoljavaju nekim standardima koji su u sukobu s prirodnim zakonima.

Pokret koji se pojavio na zapadu Lovacore, koji podržavaju lokalne proizvođače, kupuju lokalno, potiču organsku proizvodnju te se zalažu za očuvanje okoliša, je u svakom slučaju dobar primjer. Ne trebamo puno komplicirati. Možemo si ponekad priuštiti nešto egzotično, naravno da se nećemo odreći banane ili nečeg što volimo, ali moramo imati na umu da u svom okruženju imamo sve i da se priroda pobrinula da nam ništa ne fali.

4. Podržavamo lokalnu ekonomiju. Ako želimo da Hrvatska, a posebno ranjiva Slavonija, opstane trebao bi nam biti prioritet poduzeti sve korake u jačanju lokalnog gospodarstva. Jedan od načina je i taj da podržimo male lokalne proizvođače hrane, kao i svega ostalog. Kupujmo lokalno ako želimo da nam djeca ostanu u domovini, ako želimo da nam selo ne odumre, ako želimo jesti hranu s imenom i prezimenom. Što više kupujemo lokalno to će se više proizvoditi. Veća proizvodnja znači više radnih mjesta. Više radnih mjesta znači veće blagostanje cijele zajednice. Bez zadovoljnog pojedinca, nema ni blagostanja zajednice.

Provedeno istraživanje “Stavovi i preferencije potrošača prema lokalno proizvedenoj hrani” objavljeno 2017. godine u Zagrebu na Agronomskom fakultetu pokazuje pozitivan trend i daje nam nadu u osviještenost lokalnih potrošača.

“Većina ispitanika lokalno proizvedenu hranu kupuje nekoliko puta mjesečno i to najčešće na gradskim tržnicama i izravno od proizvođača. Najviše potrošača kupuje lokalno proizvedeno voće i povrće, jaja, mlijeko i mliječne proizvode te meso i mesne prerađevine. Najviše potrošača kupuje lokalnu hranu jer je smatraju svježijom, ukusnijom, kvalitetnijom i zdravijom.”

Izvor

CROSBI

Hrvatska znanstvena bibliografija

Više možete pročitati ovdje: https://www.bib.irb.hr/925076

1 Comment

  1. […] Kao i sve ostale namirnice i kupus je najbolje uzgojiti na prirodan način ili kupovati domaće od lokalnih proizvođača, a zašto je to dobro mogli ste pročitati u prošlom blog textu. […]

Leave a Comment

Your email address will not be published.

X