Hrana za mozak
Hrana za mozak i bolje pamčenje

Postoji li “hrana za mozak”? Događa li vam se da zaboravljate, ne možete se koncentrirati, imate dojam da vam je “mutno u glavi”?  Moguće je da vam fali “hrane za mozak”. Poznato je da određeni nutrijenti utječu na kognitivne sposobnosti, hrana utječe na san, sposobnost koncentracije i općenito na fizičko i mentalno zdravlje.

Ovo je posebno važno za djecu koja su u razvoju, kao i starijim osobama kojima zbog godina kognitivne sposobnosti polako opadaju. Zapamtimo da je mozak jedini organ koji ako je zdrav, nikada ne gubi sposobnost učenja. Kognitivne funkcije mogu slabiti kao posljedica nedovoljnog sna, uzimanja nekih lijekova, izloženosti stresu, ali vrlo često zbog nedostataka određenih vitamina i nutrijenata.

Među neke od kognitivnih funkcija ubrajamo: pamćenje, pažnju, percepciju okoline i obradu primljenih informacija, učenje, logičko zaključivanje. Kako bismo dobro i kvalitetno provodili kognitivne funkcije potreban nam je zdrav mozak. Mozak je najsloženiji sustav našeg tijela i naš najaktivniji organ. Neprekidno usklađuje funkcije tijela, omogućuje nam da razmišljamo, pamtimo, stvaramo sjećanja, percipiramo našu okolinu, razgovaramo, družimo se. Obavlja važne kognitivne funkcije koje su nam nužne za stjecanje spoznaja. Aktivan je i dok smo budni i dok spavamo.

Konzumacija nekvalitetne hrane, manjak mikronutrijenata, omega-3 masnih kiselina, određenih vitamina, minerala i aminokiselina mogu značajno utjecati na opadanje kognitivnih sposobnosti.

Hrana koju trebate izbjegavati jer štetno utječe na mozak je prehrana bogata kalorijama, šećerom, natrijem i transmasnim kiselinama (npr. pržena hrana, margarini).

Namirnice koje su “hrana za mozak”Poboljšajmo rad mozga

Omega 3 masne kiseline

Namirnice bogate omega 3 masnim kiselinama su broj jedan u očuvanju zdravlja mozga. Na prvom mjestu su ribe, posebno masne ribe kao plava riba, srdele, skuša, zatim losos, tuna i sl. Pored ribe orašasti plodovi su dobar izvor omega 3 masnih kiselina, zatim lan i maslinovo ulje.

Hrana bogata C vitaminom

Namirnice koje obiluju C vitaminom su u prvom redu voće i povrće.

Od voća možemo posebno izdvojiti citruse te bobičasto voće kao borovnice, maline, jagode, brusnice. Zatim ne smijemo zaboraviti šljivu, koja se može konzumirati svježa ili sušena, jer je jedna od najboljih namirnica kod poteškoća s koncentracijom. Pored toga jača srce i imunitet te regulira probavu i smanjuje loš kolesterol u krvi. Odličan je izvor vitamina C i antioksidansa.

Od povrća treba konzumirati zeleno lisnato povrće, od raznih salata do blitve, špinata, kelja, prokulica, zatim paradajz, papriku i brokulu.

U prošloj blog temi pisali smo o dobrobiti kiselog kupusa, koji zbog velike količine C vitamina potpomaže radu mozga i pamćenju.

Likopen

Namirnice bogate likopenom su rajčica, posebno kuhana, zatim lubenica te crveni grejp.

Cink

Cink ima važnu ulogu u reguliranju međusobne komunikacije neurona, što utječe na naše učenje, pamćenje i koncentraciju.

Ovaj je element osobito prisutan u špinatu, grahu, grašku, bučinim sjemenkama, češnjaku, siru, cjelovitim žitaricama, orasima i kikirikiju.

Selen

Značajni izvori selena su brazilski oraščići, indijski orasi, makadamija orasi, suncokretove sjemenke, integralne žitarice, gljive, datulje, banane, grožđice i bobičasto voće.

Beta-karoten

Namirnice bogate beta-karotenom su mrkva, bundeve, tikvice, kukuruz,  blitva, kelj, špinat, rajčice, peršin, vlasac, marelice, nektarine, breskve, mandarine, grejp i lubenice.

Bjelančevine – hrana za mozak

Smjernica jest da neke od namirnica nikako ne zapostavljate tijekom doručka poput jaja (bjelanjaka i žutanjaka) koja su vrijedan izvor bjelančevina, a bjelančevine su pak izvrsna hrana za mozak. U tu skupinu namirnica pripadaju još jogurt, kefir, svježi sir i vrhnje.

Mozak će nam biti zahvalan i ako ga redovito hranimo, nagradit će nas. Međutim, moramo mu dati i dovoljnu količinu zraka, sunca, manje stresa i dovoljno odmora.  Pretjerane doze stresa, alkohola i cigareta štete mozgu. Na dobar rad mozga utječu druženje i druge aktivnosti koje radite u slobodno vrijeme. Boravak u prirodi promiče zdravlje. Još je bolje ako živite u mjestu koje je blizu livada i šuma. Prema novom istraživanju, priroda u blizini kuće ima pozitivan utjecaj na naš mozak. Korištenjem slobodnog vremena bez razmišljanja o poslu i obrazovanju, druženjem s dragim ljudima i pravilnom prehranom bogatom vitaminima smanjit ćete štetan utjecaj na mozak.

Leave a Comment

Your email address will not be published.

X